Je li kriza srednjih godina stvarna?Zapravo – nije. “To je kao jednorog, odnosno mitsko biće u psihologiji”, kaže dr. Susan Krauss Whitbourne, profesorica emerita psiholoških i moždanih nauka na Univerzitetu Massachusetts Amherst. Dodaje da istraživači ne pronalaze dokaze da su godine povezane s nekim posebnim promjenama ličnosti koje bi činile ono što se u narodu naziva „krizom srednjih godina“.Ona upozorava da termin „kriza srednjih godina“ nije samo pogrešan, već može biti i štetan. Lako je pripisati svoje poteškoće godinama i uvjeriti se da će to proći samo od sebe. Ali mnogo je teže dublje pogledati u vlastitu anksioznost, stres ili čak depresiju – i suočiti se s time, eventualno uz stručnu pomoć.Ako ne prolazim kroz krizu srednjih godina, onda šta mi se dešava?Odgovor je – život. “Ljudi mogu prolaziti kroz periode preispitivanja i izazova u bilo kojem dijelu odraslog života, i to može biti izazvano bilo čim”, kaže dr. Whitbourne. Možda imate neplanirane finansijske probleme, brinete o starijim roditeljima ili osjećate prazninu sada kada su vam djeca napustila dom.Istraživanje iz 2008. godine koje su proveli ekonomisti David Blanchflower i Andrew Oswald pokazuje takozvanu “U-krivulju sreće” – statistički obrazac prema kojem ljudi ulaze u odraslo doba optimistično, ali se sreća smanjuje s godinama, a potom ponovo raste u kasnijim godinama. Ovo je zabilježeno u 55 od 80 ispitanih zemalja.Prema njihovim nalazima, prosječna osoba doseže emotivno dno oko 46. godine.
Ipak, kako kaže Barbara Bradley Hagerty, autorica knjige Život preoblikovan: Nauka, umjetnost i mogućnosti srednjih godina, to ne traje dugo: “U pedesetima se ljudi počinju fokusirati na ono što im zaista znači – djecu, hobije, smisleni dio posla – i počinju se penjati uz tu U-krivulju sreće.” Prema njoj, u pedesetima, šezdesetima, pa čak i sedamdesetima, ljudi postaju sretniji.Jedan važan izuzetak: osobe koje osjećaju da imaju svrhu u životu, bez obzira na obrazovanje ili finansijsko stanje, bilježe više nivoe sreće. “Imati osjećaj svrhe – kroz odnose i značajne aktivnosti – djeluje kao čarobna formula za sreću”, kaže Hagerty.Kako se nositi s nečim što liči na krizu srednjih godina? Je li kriza srednjih godina stvarna?Ako odjednom osjećate dugotrajni gubitak energije, kao da vam je čak i pranje zuba napor, ili nosite ogroman teret odgovornosti – moguće je da prolazite kroz ozbiljan period, iako to nije „kriza srednjih godina“.Najbolji savjet? “Pogledajte šta tačno nazivate krizom srednjih godina i zapitajte se: ‘Šta mi se zaista dešava?’”, predlaže Whitbourne. Zatim se upitajte koje konkretne korake možete poduzeti da se osjećate bolje, naučite nešto iz tog iskustva i emocionalno rastete.Ako vam posao iznenada postane teži, to ne znači nužno da ste fizički iscrpljeni – možda vam je jednostavno dosadno. Hagerty se prisjeća savjeta profesora s Harvarda Howarda Stevensona koji je rekao: “Ako radite istu stvar iz godine u godinu, osjećat ćete se prazno. Imate li zaista 20 godina iskustva, ili jednu godinu iskustva ponovljenu 20 puta?
Odgovori